Srbija na 71. mestu na rang-listi najvrednijih pasoša na svetu

Srbija je na 71. mestu na Nomad pasoš indeksu 2026, rang-listi kompanije Nomad Kapitalist o najvrednijim pasošima na svetu. Srpsko državljanstvo je osvojilo 86 poena i podelilo poziciju sa Samoom.
Što se tiče pojedinačnih komponenti, Srbija je osvojila 134 poena u kategoriji putovanja, 30 poena za oporezivanje, 40 poena za međunarodnu percepciju, 50 poena za mogućnost dvojnog državljanstva i 40 poena za nivo ličnih sloboda.
Glavna prednost srpskog državljanstva u metodologiji Nomad Capitalist jeste mogućnost dvojnog državljanstva, za koju je zemlja dobila maksimalan broj poena. To čini srpski pasoš fleksibilnijim za ljude koji državljanstvo ne vide samo kao putnu ispravu, već i kao deo dugoročne lične, porodične ili poslovne strategije.
U ukupnom rangiranju, Srbija je ispred Rusije, Ukrajine, Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Albanije, ali iza većine zemalja EU i niza država sa višim nivoima bezvizne mobilnosti. Severna Makedonija je na 78. mestu, Crna Gora na 82. mestu, Bosna i Hercegovina na 87. mestu, Albanija na 91. mestu, a Kosovo na 111. mestu.
Za region Zapadnog Balkana, položaj Srbije deluje prilično jak. Zemlja nije članica EU, ali održava relativno visok nivo međunarodne mobilnosti, dozvoljava dvojno državljanstvo i ima viši ukupni rezultat od većine susednih država u regionu.
Međutim, glavna ograničenja srpskog pasoša jesu nedostatak članstva u EU. Za razliku od državljanstva zemalja EU, srpski pasoš ne daje automatsko pravo na boravak i rad u okviru Evropske unije.
Upravo zbog toga zemlje EU su znatno više rangirane: Malta je zauzela 1. mesto, Irska, Grčka i Rumunija 2. mesto, Kipar 5. mesto, a Bugarska, Češka Republika i Italija 6. mesto.
Za Srbiju, rangiranje predstavlja mešovitu sliku.
S jedne strane, srpsko državljanstvo ostaje konkurentno u regionalnoj poređenju i zauzima čvrstu poziciju u pogledu fleksibilnosti dvojnog državljanstva. S druge strane, bez članstva u EU, njegova vrednost je ograničena u poređenju sa pasošima zemalja Centralne i Istočne Evrope, koje su već integrisane u evropsko tržište rada, slobodu kretanja i pravni sistem EU.


