Parametar.rs

 Beograd, Srbija

Parametar.rs
|
Ekonomija

Srbija se ubraja među evropske zemlje sa najvišim brojem zatvorenika po glavi stanovnika

Miloš Jovanović
Srbija se ubraja među evropske zemlje sa najvišim brojem zatvorenika po glavi stanovnika

Srbija se u vrhu evropske rang-liste po broju zatvorenika po glavi stanovnika nalazi u izveštaju Saveta Evrope SPACE I 2025. Po stanju na 31. januar 2025. godine, u srpskom zatvorskom sistemu bilo je 11.430 osoba, što odgovara na 174 zatvorenika na 100.000 stanovnika.

Ovaj broj je viši i od evropske medijane od 110,1 i od proseka iz izveštaja od 127. U poređenoj tabeli, Srbija je rangirana uz Češku Republiku, Litvaniju, Slovačku, Severnu Makedoniju i Ujedinjeno Kraljevstvo.

Po ovom merilu, Srbija zauzima otprilike 11. mesto među zatvorskim upravama, isključujući duplirane agregatne brojke za Španiju i Bosnu i Hercegovinu. Ispred Srbije su Turska, Azerbejdžan, Moldavija, Gruzija, Mađarska, Crna Gora, Albanija, Poljska, Letonija i Češka Republika.

Međutim, Srbija ima bolje rezultate od mnogih zemalja u regionu u pogledu procenta zatvorenika koji nemaju konačnu presudu. U Srbiji ovaj procenat iznosi 21,5%, što je ispod evropskog medijana od 26% i značajno niže od pokazatelja za Crnu Goru, gde 53,4% zatvorenika čeka konačnu presudu.

Gustina zatvorenika u Srbiji blizu je evropskom medijanu: 95,6 zatvorenika na 100 mesta, u poređenju sa medijanom od 94,5.

To znači da su srpske institucije uglavnom blizu punog kapaciteta, ali ne spadaju u grupu najprenatrpanijih sistema, gde taj broj prelazi 120–130 zatvorenika na 100 mesta.

Srbija se takođe izdvaja po velikoj fluktuaciji u svom zatvorskom sistemu. U 2024. godini stopa prijema bila je 289,6 na 100.000 stanovnika, a stopa otpuštanja 292 na 100.000. Ovo je znatno više od evropskih medijanih vrednosti: 147,3 za prijeme i 120,7 za otpuštanja.

Dakle, Srbija ima relativno visok nivo zatvorenika po glavi stanovnika, ali bez ekstremnog prenatrpavanja i sa umerenijim udelom osoba koje čekaju konačnu presudu u odnosu na neke susedne zemlje. Ovo ukazuje na potrebu za daljom reformom politike krivičnog pravosuđa, razvojem alternativa zatvaranju i unapređenjem resursa zatvorskog sistema, posebno imajući u vidu visok odnos zatvorenika i osoblja od 2,6 zatvorenika na jednog zaposlenog.