Parametar.rs

 Beograd, Srbija

|
Ekonomija

Kazahstan povećao robnu razmenu sa Srbijom na $567 mln za pola godine

Miloš Jovanović
Kazahstan povećao robnu razmenu sa Srbijom na $567 mln za pola godine

Robna razmena Srbije i Kazahstana u prvom polugodištu 2026. godine porasla je za 14% i dostigla oko $567 mln, saopštila je Privredna komora Srbije nakon sastanka zamenika predsednika PKS Mihaila Vesovića sa delegacijom Kazahstana.

Pritom Kazahstan ostaje značajan, ali ne i najveći trgovinski partner Srbije. Prema zvaničnoj tabeli Republičkog zavoda za statistiku Srbije (RZS), u kojoj su zemlje poređane po opadajućem ukupnom obimu robne razmene, Kazahstan se po rezultatima januara-juna 2026. godine nalazi na 26. mestu među pojedinačnim zemljama partnerima Srbije.

Ako se, međutim, Evropska unija posmatra kao jedinstven trgovinski blok, slika izgleda drugačije. U statistici koju je objavila Evropska komisija, zasnovanoj na podacima IMF-a, Kazahstan je po rezultatima 2025. godine bio deveti najveći trgovinski partner Srbije, iza EU, Kine, Turske, Bosne, Rusije, Severne Makedonije, Crne Gore i SAD. Na Kazahstan je otpadalo oko 1,4% spoljne trgovine Srbije prema metodologiji tog izvora.

Glavna karakteristika trgovine dve zemlje je veliki deficit Srbije. Prema podacima RZS-a, Srbija je u prvom polugodištu 2026. godine izvezla u Kazahstan robu u vrednosti od oko $26,9 mln, dok je uvezla robu za $540,3 mln. Tako je negativan saldo Srbije premašio $513 mln, a uvoz je bio približno 20 puta veći od izvoza.

U 2025. godini bilateralna robna razmena dostigla je rekordnih $903,7 mln, uz rast od oko 50%. Srpski izvoz iznosio je oko $75 mln. Glavni izvozni proizvodi bili su ambalažni papir i karton, proizvodi od aluminijumskih legura, motorna ulja, seme suncokreta, cigarete, mašine i lekovi. Srbija je iz Kazahstana uglavnom uvozila energente, đubriva i hemijske proizvode, uključujući polipropilen i polietilen.

Značajnu ulogu u rastu uvoza iz Kazahstana ima nafta. Kazahstan je 2025. godine postao najveći dobavljač sirove nafte Srbiji, obezbedivši oko 60% njenog uvoza, ispred Nigerije i Gvajane. Nafta stiže morem do hrvatskog ostrva Krk, a zatim se naftovodom JANAF transportuje do rafinerije NIS-a u Pančevu.

Na sastanku u PKS-u strane su najavile nameru da prošire saradnju izvan trgovine sirovinama. Kazahstan je predložio srpskim kompanijama da razmotre lokalizaciju proizvodnje i učešće u projektima u energetici, mašinogradnji i prerađivačkoj industriji. Srpske kompanije Termovent, Energoprojekt i PPT Inženjering predstavile su kazahstanskoj delegaciji svoje projekte i mogućnosti.

Dodatni podsticaj odnosima trebalo bi da bude Expo 2027 u Beogradu. Kazahstan je već započeo zvanične pripreme za učešće na izložbi i namerava da je iskoristi za promociju svojih industrijskih i investicionih mogućnosti u Srbiji.