Jadransko more se ubrzano zagreva čak i na dubini od 1.000 metara - istraživanje

Jadransko more se ne zagreva samo na površini. Naučnici su zabeležili nezabeležen rast temperature u dubokim slojevima Južnog Jadrana, uključujući i dubinu od oko 1.000 metara.
Istraživanje međunarodne grupe okeanografa pokazalo je da je tokom poslednje decenije temperatura pridnenih voda Južnojadranske kotline porasla za 0,8°C. Istovremeno je znatno povećan i salinitet.
U istraživanju su objedinjeni podaci posmatranja koja se sprovode od 1957. godine, merenja na dubokovodnim stanicama i podaci 15 autonomnih bova međunarodnog sistema Argo.
U dugom periodu od 1957. do 2024. temperatura na dubini od 1.000 metara rasla je u proseku za 0,088°C po deceniji.
Međutim, poslednjih godina taj proces se naglo ubrzao.
Prema podacima sistema Argo, između pojedinih ciklusa obnavljanja dubokih voda tempo rasta temperature na dubini od 1.000 metara iznosio je oko 0,40°C po deceniji u periodu 2012-2016, 0,67°C u periodu 2018-2021. i 0,64°C u periodu 2022-2024.
Još jedan jasan pokazatelj razmera promena jeste širenje toplije vode u dubinu. Početkom 2010-ih izoterma od 14°C nalazila se približno na dubini od 100 metara, dok se do 2024. voda te temperature proširila gotovo do dna Južnojadranske kotline.
Promene su zabeležene čak i na dubini od 1.200 metara. Tokom obnavljanja dubokih voda 2022. godine temperatura je na toj dubini porasla za približno 0,4°C, uz istovremeno znatno povećanje saliniteta.
Istraživači ovaj proces opisuju kao bez presedana zagrevanje i zaslanjivanje dubokih voda Jadrana. Zabeležene promene odvijaju se znatno brže nego što su predviđali regionalni klimatski modeli sa visokim emisijama.
Južni Jadran ima poseban značaj za celo more. Tu se nalazi duboka kotlina, duboka do 1.200 metara, u kojoj se formiraju i preraspodeljuju duboke vodene mase Jadrana.
Zato promene u tom području ne utiču samo na temperaturu vode. Naučnici upozoravaju na moguće posledice po morsku biogeohemiju, cirkulaciju vode i živi svet.
Za zemlje jadranske obale, uključujući Crnu Goru, Hrvatsku, Albaniju i Italiju, to znači da se klimatske promene mora više ne mogu procenjivati samo kroz temperaturu vode na plažama tokom leta. Transformacija zahvata gotovo celu vodenu masu i postaje dugoročna promena samog morskog sistema.
Posebno istraživanje temperaturnih trendova u Sredozemnom moru takođe je pokazalo da se Južni Jadran izdvaja među dubokovodnim oblastima. U sloju od 700 do 2.000 metara u periodu 2013-2020. ovde je zabeleženo zagrevanje od 0,058°C godišnje, jedno od najizraženijih u dubokim slojevima Mediterana.
Izvor: Limnology and Oceanography Letters


