Parametar.rs

 •Beograd, Srbija

|
Energetika

CBAM: čista struja postaje preduslov konkurentnosti srpskog izvoza

CBAM: čista struja postaje preduslov konkurentnosti srpskog izvoza

Uvođenje punog CBAM mehanizma u EU od 1. januara 2026. pretvara pitanje električne energije za Srbiju iz rutinske energetske teme u faktor izvozne konkurentnosti. Mehanizam je već na snazi i obuhvata električnu energiju, čelik, aluminijum, cement, đubriva i vodonik.

Suština problema za Srbiju je u tome što njen energetski sistem ostaje ugljenično intenzivan.

Prema podacima industrije i pregledu spoljne trgovine SAD, oko 60% električne energije u zemlji potiče iz uglja, uglavnom lignita, oko 30% iz hidroenergije, dok je udeo energije vetra, sunca i biomase još uvek relativno mali. Zvanični energetski miks za 2024. godinu izgledao je ovako: hidroenergija – 28,97%, vetar – 3,89%, solarna energija – 0,35%, biomasa – 0,85%, dok je ostatak uglavnom činila proizvodnja iz fosilnih goriva.

U tom kontekstu, izvoz električne energije u EU efektivno postaje cena u dva dela — sama cena energije plus naknada za ugljenik, u zavisnosti od ugrađenih emisija i parametara EU ETS-a. Ali još važnije, ova logika se proširuje i na industrijski izvoz: prema procenama iz publikacije, oko 9–10,5 milijardi evra srpskog izvoza u EU vezano je za sektore ili lance snabdevanja na koje se CBAM odnosi, pre svega čelik, cement, aluminijum, električnu energiju i druge energetski intenzivne proizvode.

Stoga ključni zaključak za srpsku ekonomiju glasi: na tržištu EU neće biti konkurentna svaka električna energija proizvedena u Srbiji, već samo ona sa niskim ugljeničnim otiskom koja se može dokumentovano povezati s izvoznim ugovorom ili industrijskom proizvodnjom. U suprotnom, CBAM će funkcionisati kao skrivena dodatna carina na srpski izvoz. Upravo zbog toga izgradnja novih kapaciteta obnovljive energije, sklapanje dugoročnih ugovora za zelenu struju i dublja integracija u evropsko energetsko tržište do 2026. više nisu samo pitanje ekološkog imidža Srbije, već preduslov za očuvanje dela izvoznih prihoda.

Podelite priču

Pročitajte još

Još iz rubrike Energetika

Sve vesti ↗
Srbija proizvodi 33 miliona tona uglja, uvozi 2,5 miliona: ko kontroliše tržište?
Energetika

Srbija proizvodi 33 miliona tona uglja, uvozi 2,5 miliona: ko kontroliše tržište?

Srbija planira prvu nuklearnu elektranu, ali ko će školovati buduće nuklearne inženjere?
Energetika

Srbija planira prvu nuklearnu elektranu, ali ko će školovati buduće nuklearne inženjere?

NIS grupa povećala prihode na 297,6 milijardi dinara za devet meseci 2026
Energetika

NIS grupa povećala prihode na 297,6 milijardi dinara za devet meseci 2026