U Privrednoj komori Srbije (PKS) 17. novembra potpisani su ugovori sa 31 domaćom kompanijom koje su dobile bespovratna sredstva za smanjenje emisija štetnih gasova, unapređenje energetske efikasnosti i modernizaciju proizvodnih procesa. Ukupna vrednost grant programa iznosi 300.000 evra, a projekti će biti realizovani tokom 2027. godine.
Kako je saopštila PKS, podrška je odobrena u okviru programa „Grant Scheme - Dekarbonizacija privatnog sektora u Srbiji“, koji se sprovodi uz učešće Nemačke organizacije za međunarodnu saradnju (GIZ) i nemačke organizacije SEQUA, zadužene za realizaciju grant programa.
Odabrane kompanije mogu da dobiju najviše 10.000 evra bespovratnih sredstava po projektu, uz obavezu da najmanje 50 odsto ukupne investicije finansiraju iz sopstvenih izvora.
To znači da bi ukupna vrednost planiranih ulaganja, uz 300.000 evra grantova i propisano učešće privatnog sektora, trebalo da iznosi najmanje 600.000 evra.
Solarne elektrane, električni viljuškari i efikasnija proizvodnja
Podržani projekti obuhvataju nekoliko oblasti industrijske modernizacije, od proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora do smanjenja potrošnje energije i sirovina.
Prema rečima projektne menadžerke Tanje Lindel, kompanije planiraju izgradnju desetak solarnih elektrana, uvođenje baterijskih sistema za skladištenje električne energije i nabavku sedam električnih viljuškara koji će zameniti postojeće mašine na dizel i gas.
Program obuhvata i izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, smanjenje upotrebe plastične ambalaže i unapređenje tehnoloških procesa radi racionalnijeg korišćenja energije i materijala.
Ovakve investicije mogu imati dvostruki efekat na poslovanje: smanjenje troškova proizvodnje i usklađivanje sa sve zahtevnijim ekološkim standardima tržišta Evropske unije.
Posebno je značajno što program nije ograničen samo na proizvodnju obnovljive energije, već uključuje modernizaciju opreme, transportnih sistema unutar fabrika i industrijskih procesa.
Konkurentnost na evropskom tržištu postaje važan motiv za ulaganja
Zamenik predsednika Privredne komore Srbije Mihailo Vesović izjavio je da su kompanije koje su dobile grantove pokazale spremnost da ulažu u održivije poslovanje.
„Kompanije moraju da budu efikasne, odgovorne prema životnoj sredini i konkurentne, jer se to od njih očekuje, pre svega na našem najvećem tržištu - Evropskoj uniji“, istakao je Vesović.
Za srpske izvoznike pitanje dekarbonizacije sve više postaje i ekonomsko, a ne samo ekološko.
Evropske kompanije postepeno povećavaju zahteve prema dobavljačima u pogledu energetske efikasnosti, emisija ugljen-dioksida, porekla energije i upravljanja resursima.
Zbog toga ulaganja u savremeniju opremu mogu pomoći srpskim preduzećima da očuvaju konkurentnost, posebno u proizvodnim sektorima koji su povezani sa evropskim industrijskim lancima snabdevanja.
Istovremeno, efekti ovakvih projekata zavisiće od njihove konkretne realizacije i ostvarenih ušteda. Samo potpisivanje ugovora ne znači da su planirana smanjenja emisija već postignuta.
Nemačka podrška zelenoj transformaciji srpske privrede
Tomislav Knežević iz GIZ-a ocenio je da program predstavlja važan rezultat aktivnosti ove organizacije usmerenih na podršku zelenoj tranziciji privatnog sektora Srbije.
On je podsetio da je Srbija u aprilu 2026. godine dobila pozitivnu ocenu u oblasti zelene tranzicije u izveštaju OECD-a koji se odnosi na mala i srednja preduzeća.
GIZ i SEQUA učestvuju i u širim aktivnostima razvoja zelene ekonomije u Srbiji.
Prema podacima organizacije SEQUA, projekat „Green Economy Serbia“, koji traje od decembra 2024. do maja 2027. godine, usmeren je na jačanje kapaciteta privrednih komora, poslovnih udruženja i malih i srednjih preduzeća za primenu održivih tehnologija.
Posebna pažnja posvećena je energetskoj i resursnoj efikasnosti, prilagođavanju propisima Evropske unije i podršci preduzećima u sektorima poljoprivrede, automobilske industrije i turizma.
Koliki značaj imaju grantovi od 10.000 evra?
Iako pojedinačni grantovi nisu veliki u poređenju sa ukupnim troškovima industrijske modernizacije, ovakav model finansiranja može biti koristan za mala i srednja preduzeća.
Za kompanije koje planiraju zamenu energetski neefikasne opreme, ugradnju solarnih panela ili unapređenje proizvodnih procesa, bespovratna sredstva mogu smanjiti početne troškove investicije.
Obavezno učešće kompanija istovremeno podstiče ulaganje sopstvenog kapitala, čime se javna i međunarodna podrška kombinuje sa privatnim finansiranjem.
Međutim, grant od najviše 10.000 evra nije dovoljan za sveobuhvatnu dekarbonizaciju energetski intenzivne proizvodnje. Takvi projekti zahtevaju znatno veća ulaganja u tehnologiju, infrastrukturu i energetsku efikasnost.
Zbog toga se program može posmatrati kao podrška konkretnim manjim investicijama i početnim fazama modernizacije, a ne kao zamena za dugoročno finansiranje zelene transformacije industrije.
Važan pokazatelj uspešnosti biće rezultati tokom 2027. godine, kada bi podržani projekti trebalo da budu sprovedeni. Posebno će biti značajni podaci o ostvarenim energetskim uštedama, smanjenju emisija i ekonomskim efektima novih tehnologija.
Za srpsku privredu takvi rezultati mogu biti korisni i kao primeri dobre prakse za druga preduzeća koja planiraju slične investicije.
Izvori: Privredna komora Srbije, 17. novembar 2026, SEQUA - Green Economy Serbia.



