Parametar.rs

 •Beograd, Srbija

|
Ekonomija

Putogradnja u Srbiji: Kinezi vode velike projekte, domaće firme rekonstrukciju

Putogradnja u Srbiji: Kinezi vode velike projekte, domaće firme rekonstrukciju

Tržište izgradnje i rekonstrukcije puteva u Srbiji tokom 2026. godine nastavlja da privlači velike međunarodne građevinske kompanije, dok domaći izvođači zadržavaju značajno prisustvo u održavanju regionalnih puteva, rehabilitaciji saobraćajnica i podizvođačkim radovima. Među vodećim učesnicima nalaze se kineske kompanije PowerChina, China Shandong i CRBC, konzorcijum Bechtel-ENKA, azerbejdžanski AzVirt, austrijski Strabag, kao i domaće kompanije Srbijaautoput, Putevi Užice, Sremput, Intergradnja COOP i druge.

Novi primer međunarodne konkurencije predstavlja odluka državnog preduzeća Putevi Srbije da rekonstrukciju 32,3 kilometra Ibarske magistrale između Ušća i Raške poveri turskim kompanijama Avos Group i Ek-Pet Insaat.

Prema informacijama koje je 16. novembra 2026. objavio portal Razglas, vrednost prihvaćene ponude iznosi nešto više od tri milijarde dinara bez PDV-a, odnosno približno 25,5 miliona evra.

Austrijski Strabag ponudio je približno 4,5 milijardi dinara, odnosno oko 38 miliona evra. Razlika između dve ponude iznosila je približno 1,5 milijardi dinara, što pokazuje koliko snažna može biti cenovna konkurencija na međunarodnim tenderima za rekonstrukciju puteva.

Radovi će se finansirati kreditom Evropske investicione banke (EIB), a planirani rok realizacije je 22 meseca.

Ovaj ugovor predstavlja povod za širu analizu tržišta putogradnje u Srbiji, koje se poslednjih godina razvija kroz dva osnovna modela: velike infrastrukturne projekte realizovane na osnovu međudržavnih sporazuma i međunarodne ili domaće tendere za rekonstrukciju i održavanje postojećih saobraćajnica.

Koliko vredi tržište izgradnje puteva u Srbiji?

Prema podacima poslovne baze Tabularis, koja agregira finansijske podatke registrovanih preduzeća, u delatnosti izgradnje puteva i autoputeva (šifra 42.11) evidentirano je 419 kompanija, od kojih 348 ima dostupne podatke o prihodima.

Ukupan zbir njihovih prijavljenih prihoda iznosi približno 414,3 milijarde dinara, odnosno oko 3,5 milijardi evra.

Međutim, ovaj pokazatelj ne predstavlja ukupnu godišnju vrednost ugovorenih radova na putevima u Srbiji. Obuhvata poslovne prihode kompanija registrovanih u toj delatnosti, uključujući preduzeća koja pored putogradnje obavljaju i druge građevinske ili infrastrukturne poslove.

Dodatno, pojedine velike međunarodne kompanije registrovane su pod drugim šiframa delatnosti, pa se njihovi rezultati ne pojavljuju u ovom sektorskom zbiru.

Uprkos tim ograničenjima, finansijski podaci pružaju mogućnost poređenja veličine glavnih učesnika tržišta.

Najveće kompanije prema prihodima u 2025. godini

Prema dostupnim finansijskim podacima, među kompanijama registrovanim za izgradnju puteva i autoputeva izdvajaju se sledeći učesnici:

Kompanija

Prihod 2025, mlrd. RSD

Udeo u zbiru prihoda delatnosti 42.11*

PowerChina

57,59

13,9%

Bechtel-ENKA

51,89

12,5%

China Shandong

25,61

6,2%

Srbijaautoput

21,57

5,2%

Nukleus

15,55

3,8%

AzVirt

11,94

2,9%

Intergradnja COOP

10,82

2,6%

Sremput

8,58

2,1%

Putevi Užice

6,44

1,6%

Prikazani procenti predstavljaju orijentacioni odnos prihoda kompanije u 2025. godini prema zbiru dostupnih prihoda subjekata registrovanih pod šifrom 42.11, prema bazi Tabularis. Nisu zvanično utvrđeni tržišni udeli u vrednosti izvedenih putarskih radova niti u javnim ugovorima. Sektorska baza koristi poslednje dostupne finansijske izveštaje, koji nisu nužno za sve subjekte iz iste godine.

U sektorskoj statistici nalazi se i državno preduzeće Putevi Srbije sa prihodima od 62,87 milijardi dinara u 2025. godini. Međutim, ono ima funkciju upravljača i investitora u putnu infrastrukturu, zbog čega njegove prihode nije metodološki ispravno direktno porediti sa prihodima građevinskih izvođača.

Takođe, jedan od važnih učesnika tržišta, austrijski Strabag, registrovan je u Srbiji pod šifrom delatnosti 41.20, odnosno izgradnja stambenih i nestambenih zgrada. Njegovi ukupni prihodi u 2025. godini iznosili su približno 13,8 milijardi dinara, ali nisu uključeni u navedeni sektorski zbir.

Za China Road and Bridge Corporation (CRBC), jednog od najvećih izvođača infrastrukturnih radova, dostupni uporedivi podaci u posmatranoj bazi odnose se na 2024. godinu, kada je ogranak kompanije ostvario oko 33,65 milijardi dinara prihoda.

Zbog različite registracije kompanija, podizvođačkih odnosa i strukture prihoda, precizna raspodela tržišta po kompanijama zahtevala bi zasebnu analizu svih realizovanih ugovora, podizvođača i stvarno izvedenih radova.

Kineske kompanije imaju značajnu ulogu u velikim infrastrukturnim projektima

Kineske građevinske kompanije poslednjih godina postale su jedni od najznačajnijih učesnika u realizaciji velikih saobraćajnih projekata u Srbiji.

PowerChina, China Shandong, China Communications Construction Company (CCCC) i China Road and Bridge Corporation (CRBC) učestvuju u izgradnji autoputeva, brzih saobraćajnica, mostova i druge transportne infrastrukture.

Njihova prednost često se zasniva na mogućnosti realizacije velikih projekata po principu projektovanja i izgradnje, uz finansijske aranžmane povezane sa državnim budžetom, kreditima ili međudržavnim sporazumima.

PowerChina

PowerChina predstavlja jednog od najvećih međunarodnih izvođača infrastrukturnih projekata u Srbiji.

Prema finansijskim podacima za 2025. godinu, ogranak Power Construction Corporation of China Limited ostvario je ukupne prihode od 57,59 milijardi dinara, što je više od 490 miliona evra.

Ipak, važno je napomenuti da značajan deo poslovanja ove kompanije nije direktno vezan za izgradnju državnih puteva, već i za velike infrastrukturne i građevinske projekte, uključujući objekte povezane sa izložbom EXPO 2027 i Nacionalnim stadionom.

Kompanija je učestvovala i u izgradnji beogradske obilaznice, a njene povezane strukture angažovane su na saobraćajnoj infrastrukturi u okolini Surčina.

U decembru 2025. godine Powerchina International Group Limited zaključila je ugovore za izgradnju pojedinih saobraćajnica i pristupne infrastrukture u tom delu Beograda. Ministarstvo građevinarstva potvrdilo je ove ugovore u projektnoj dokumentaciji objavljenoj tokom 2026. godine.

China Shandong

China Shandong International Economic and Technical Cooperation Group jedan je od ključnih izvođača velikih saobraćajnih koridora.

Kompanija je u 2025. godini ostvarila 25,61 milijardu dinara prihoda.

Njen portfolio uključuje Dunavsku magistralu od Požarevca prema Golupcu, kao i projekat autoputa Beograd-Zrenjanin-Novi Sad.

Za potonji projekat okvirni komercijalni ugovor zaključen je 10. novembra 2023. godine, dok je njegova procenjena investiciona vrednost prema podacima Ministarstva građevinarstva oko 1,6 milijardi evra.

Posebno značajan novi ugovor zaključen je 21. maja 2026. godine, kada je kompaniji China Shandong povereno projektovanje i izvođenje radova na sektorima 2 i 3 budućeg Šumadijskog koridora „Vožd Karađorđe“.

Prema zvaničnoj dokumentaciji Ministarstva građevinarstva, vrednost ugovorenih radova i usluga iznosi 1,313 milijardi evra.

Ugovor obuhvata prvu fazu dužine približno 82,7 kilometara, uključujući mostove, tunele, nadvožnjake i druge infrastrukturne objekte.

Ovaj projekat predstavlja jedan od najznačajnijih novih ugovora u srpskoj putogradnji tokom 2026. godine.

CRBC i CCCC

China Road and Bridge Corporation učestvuje u izgradnji Fruškogorskog koridora, jedne od važnih saobraćajnica u Vojvodini.

Komercijalni ugovor potpisan je 6. oktobra 2020. godine. Prema tadašnjem saopštenju Puteva Srbije, njegova vrednost iznosila je 606 miliona evra.

Projekat obuhvata brzu saobraćajnicu Novi Sad-Ruma, uključujući most preko Dunava i tunel kroz Frušku goru.

China Communications Construction Company takođe ima dugogodišnje prisustvo u Srbiji. Kompanija je angažovana na deonici autoputa E-763 Preljina-Požega, čiji je komercijalni ugovor potpisan 27. novembra 2017. godine.

Prema projektnoj dokumentaciji Ministarstva građevinarstva, vrednost investicije za ovu deonicu iznosila je 675 miliona dolara.

Ovi projekti pokazuju da kineske kompanije nisu prisutne samo u novim ugovorima, već i u višegodišnjim infrastrukturnim programima započetim tokom prethodne decenije.

Bechtel-ENKA: jedan od najvećih pojedinačnih infrastrukturnih projekata

Američko-turski konzorcijum Bechtel-ENKA predstavlja jednog od finansijski najvećih izvođača u srpskoj putogradnji.

Prema podacima za 2025. godinu, ogranak Bechtel ENKA UK Limited ostvario je prihode od 51,89 milijardi dinara, uz neto dobit od približno 5,81 milijardu dinara.

Najvažniji projekat ovog konzorcijuma je Moravski koridor, autoput dužine oko 112 kilometara koji povezuje Pojate i Preljinu preko Kruševca, Kraljeva i Čačka.

Ugovor o izgradnji zaključen je u decembru 2019. godine.

Prema podacima kompanije ENKA, projekat obuhvata izgradnju brojnih mostova, nadvožnjaka, petlji, sistema zaštite od poplava i telekomunikacione infrastrukture.

Moravski koridor pokazuje specifičnost velikih infrastrukturnih ugovora u Srbiji. Njihova realizacija traje više godina, a ukupna vrednost projekata može se menjati usled dodatnih radova, finansijskih troškova i izmena ugovora.

Zbog toga vrednost prvobitnog ugovora nije uvek jednaka konačnom trošku investicije.

AzVirt: azerbejdžanska kompanija širi prisustvo u Srbiji

Azerbejdžanska kompanija AzVirt već više godina učestvuje u realizaciji velikih putnih projekata u Srbiji.

Njena najpoznatija investiciona referenca je izgradnja autoputa Ruma-Šabac i brze saobraćajnice Šabac-Loznica.

Komercijalni ugovor za ovaj projekat potpisan je 19. novembra 2019. godine, a ukupna vrednost investicije iznosila je oko 600 miliona evra.

Autoput Ruma-Šabac i most preko Save otvoreni su za saobraćaj u oktobru 2023. godine, dok je brza saobraćajnica Šabac-Loznica otvorena krajem decembra 2024. godine.

Kompanija je u martu 2026. godine zaključila novi okvirni komercijalni ugovor za izgradnju dela brze saobraćajnice između graničnog prelaza Bački Breg, Sombora i Vrbasa.

Prema podacima Ministarstva građevinarstva, ugovor od 18. marta 2026. obuhvata izgradnju prve deonice i projektovanje pet deonica, ukupne vrednosti 240,38 miliona evra.

Time je AzVirt dodatno učvrstio prisustvo na tržištu velikih saobraćajnih projekata u Srbiji.

Domaći izvođači zadržavaju važnu ulogu u održavanju i rekonstrukciji

Iako međunarodne kompanije imaju značajno prisustvo na projektima autoputeva, domaća preduzeća ostaju važni učesnici u rekonstrukciji državnih i lokalnih puteva.

Među njima se izdvajaju Srbijaautoput, Putevi Užice, Intergradnja COOP, Sremput, Nukleus, Putevi Valjevo, Vojput i Vojvodinaput-Bačkaput.

Srbijaautoput je u 2025. godini ostvario prihode od 21,57 milijardi dinara, što ga svrstava među najveće domaće kompanije u delatnosti izgradnje puteva.

Intergradnja COOP ostvarila je 10,82 milijarde dinara prihoda, dok je Sremput iz Rume zabeležio 8,58 milijardi dinara.

Putevi Užice, jedan od tradicionalnih srpskih putarskih izvođača, ostvarili su 6,44 milijarde dinara prihoda.

Značajnu ulogu imaju i regionalna preduzeća, među kojima su Putevi Valjevo, Vojput iz Subotice i Vojvodinaput-Bačkaput iz Novog Sada.

Ove kompanije raspolažu lokalnim operativnim kapacitetima, mehanizacijom, asfaltnim bazama i iskustvom u održavanju saobraćajnica.

Međutim, njihova uloga nije ograničena na lokalne projekte. Domaće kompanije učestvuju i na međunarodnim tenderima za rekonstrukciju državnih puteva, pojedinačno ili kroz konzorcijume sa stranim izvođačima.

Tenderi u 2026: turske kompanije jačaju pozicije

Tokom 2026. godine posebno je postalo vidljivo povećanje konkurentnosti turskih građevinskih kompanija na tenderima za obnovu puteva u Srbiji.

Pored novembarske odluke o izboru konzorcijuma Avos Group i Ek-Pet Insaat za rekonstrukciju Ibarske magistrale Ušće-Raška, kompanija Ek-Pet ranije je dobila još jedan značajan posao.

Prema zvaničnom obaveštenju Puteva Srbije o dodeli ugovora, objavljenom 27. marta 2026. godine, Ek-Pet Insaat izabrana je za rekonstrukciju 20 kilometara državnog puta IB-21 na deonici Valjevo-Kaona-Kosjerić.

Vrednost prihvaćene ponude iznosila je 1,49 milijardi dinara bez PDV-a, a rok za izvođenje radova 19 meseci.

Na ovom tenderu učestvovala su četiri ponuđača. Pored Ek-Peta, ponude su podneli Putevi Užice, konzorcijum Srbijaautoput-Intergradnja COOP i konzorcijum Strabag-Crnagoraput.

Putevi Užice ponudili su približno 2,05 milijardi dinara, Strabag i Crnagoraput oko 2,18 milijardi, dok je ponuda Srbijaautoputa i Intergradnje iznosila oko 2,30 milijardi dinara.

Turska kompanija ponudila je najnižu cenu.

Ovaj primer pokazuje da se konkurencija između međunarodnih i domaćih izvođača sve više razvija i u segmentu rehabilitacije puteva, a ne samo na velikim projektima autoputeva.

Istovremeno, razlike u ponuđenim cenama otvaraju pitanje načina formiranja troškova, dostupnosti mehanizacije, organizacije izvođenja radova i sposobnosti kompanija da ugovorene poslove završe u predviđenim rokovima.

Najniža ponuđena cena sama po sebi nije dovoljan pokazatelj konačne ekonomske uspešnosti projekta. Važni su i kvalitet radova, dodatni troškovi, eventualni aneksi ugovora i trajnost obnovljene infrastrukture.

Dva modela finansiranja i ugovaranja puteva

Srpsko tržište putogradnje danas se razvija kroz dva različita modela realizacije projekata.

Prvi obuhvata velike infrastrukturne projekte, koji se često ugovaraju na osnovu međudržavnih sporazuma i posebnih finansijskih aranžmana.

Takav model korišćen je kod više projekata realizovanih sa kineskim i azerbejdžanskim kompanijama, uključujući nove ugovore za koridor „Vožd Karađorđe“ i deonice u Vojvodini.

Drugi model čine projekti koji se finansiraju uz podršku međunarodnih finansijskih institucija, pre svega Evropske investicione banke, Evropske banke za obnovu i razvoj i Svetske banke.

U tim slučajevima tenderske procedure, objavljivanje ponuda i kontrola nabavki usklađuju se sa pravilima odgovarajućih finansijera.

Primeri su rekonstrukcija Ibarske magistrale i deonice Valjevo-Kaona-Kosjerić.

Razlika između ova dva modela ima značajan uticaj na strukturu konkurencije.

Kod velikih projekata koji se realizuju kroz međudržavne sporazume izbor izvođača može biti povezan sa posebnim pregovorima država i uslovima finansiranja.

Kod međunarodnih otvorenih tendera veći broj kompanija ima mogućnost da konkuriše, što omogućava neposredno poređenje ponuđenih cena i tehničkih uslova.

Za tržište je važno da se ove dve vrste ugovora ne posmatraju kao jedinstvena grupa javnih tendera, jer postupci izbora izvođača nisu identični.

Evropska investiciona banka obezbedila novih 150 miliona evra za puteve

Važan faktor razvoja tržišta u narednim godinama biće dodatno međunarodno finansiranje rekonstrukcije postojećih saobraćajnica.

Evropska investiciona banka objavila je 22. januara 2026. godine da Srbiji obezbeđuje kredit od 150 miliona evra za unapređenje približno 540 kilometara lokalnih i državnih puteva.

Program uključuje obnovu kolovoza, unapređenje bezbednosti saobraćaja, povećanje otpornosti infrastrukture na klimatske promene i poboljšanje pristupa regionalnim saobraćajnicama.

Uz kredit je predviđen i grant od 1,4 miliona evra, kao i dodatna tehnička pomoć Evropske unije.

Ovaj program predstavlja nastavak ranijih investicija EIB-a u rekonstrukciju srpske putne mreže.

Za domaće građevinske kompanije takvi projekti mogu predstavljati važnu priliku, posebno u segmentu rekonstrukcije i održavanja, gde imaju značajno iskustvo i lokalne kapacitete.

Kako se tržište promenilo od 2020. do 2026. godine?

U prethodnih šest godina izgradnja puteva u Srbiji razvijala se u nekoliko faza.

Tokom 2019. i 2020. godine zaključeni su veliki ugovori za Moravski koridor, Fruškogorski koridor i saobraćajnicu Ruma-Šabac-Loznica.

U periodu 2021-2024. godine značajan deo aktivnosti bio je usmeren na realizaciju ranije ugovorenih projekata i otvaranje novih deonica.

U 2025. godini veliki međunarodni izvođači nastavili su realizaciju višegodišnjih ugovora, dok su novi projekti uključivali i infrastrukturu povezanu sa EXPO 2027.

Tokom 2026. godine potvrđeni su novi ugovori za koridor „Vožd Karađorđe“, deonice vojvođanskih brzih saobraćajnica i više projekata rekonstrukcije državnih puteva.

Istovremeno, novi kreditni aranžmani sa evropskim finansijskim institucijama ukazuju na mogućnost povećanja obima radova na obnovi postojeće mreže.

Zbog toga se može očekivati da će dva tržišna segmenta nastaviti da se razvijaju paralelno: izgradnja novih autoputeva i brzih saobraćajnica, sa jedne strane, i rehabilitacija postojeće putne infrastrukture, sa druge.

Zaključak: tržište ostaje veliko, ali konkurencija nije jednaka u svim segmentima

Analiza finansijskih pokazatelja i najvećih ugovora pokazuje da je tržište putogradnje u Srbiji snažno povezano sa državnim infrastrukturnim investicijama.

Međunarodne kompanije imaju značajnu ulogu u realizaciji najvećih projekata, dok domaća preduzeća zadržavaju pozicije u održavanju puteva, regionalnim radovima i podizvođačkim poslovima.

Kineske kompanije ostaju posebno prisutne na velikim infrastrukturnim ugovorima, Bechtel-ENKA realizuje jedan od najvažnijih autoputeva u centralnoj Srbiji, dok AzVirt nastavlja širenje portfolija.

Istovremeno, rezultati tendera iz 2026. godine pokazuju da turski izvođači postaju konkurentniji u rekonstrukciji postojećih saobraćajnica, gde se neposredno nadmeću sa domaćim i evropskim kompanijama.

Za domaću građevinsku industriju posebno je važno pitanje u kojoj meri će veliki projekti omogućiti angažovanje lokalnih proizvođača građevinskog materijala, transportnih kompanija, projektantskih organizacija i podizvođača.

U narednim godinama konkurentnost srpske putogradnje neće zavisiti samo od iznosa ugovorenih investicija, već i od transparentnosti nabavki, kontrole troškova, poštovanja rokova i kvaliteta izvedenih radova.

Jednako važna biće mogućnost domaćih kompanija da samostalno konkurišu za veće projekte, a ne samo da učestvuju kao podizvođači međunarodnih građevinskih grupa.

Podelite priču
U ovom tekstu14

Pročitajte još

Još iz rubrike Ekonomija

Sve vesti ↗
Putevi Srbije najveći gubitaš u 2025: deset kompanija iskazalo minus od 122 milijarde dinara
Ekonomija

Putevi Srbije najveći gubitaš u 2025: deset kompanija iskazalo minus od 122 milijarde dinara

Zijin Mining najprofitabilnija kompanija Srbije u 2025. sa dobiti od 133 milijarde dinara
Ekonomija

Zijin Mining najprofitabilnija kompanija Srbije u 2025. sa dobiti od 133 milijarde dinara

U Srbiji 31 kompanija dobila 300.000 evra grantova za dekarbonizaciju proizvodnje
Ekonomija

U Srbiji 31 kompanija dobila 300.000 evra grantova za dekarbonizaciju proizvodnje