Srpska trgovina sve više gravitira susednim tržištima

Trgovinska slika Srbije sve primetnije se menja u korist najbližih suseda i regionalnih partnera, dok udaljenija tržišta ostaju na margini.
Iza ukupnih cifara trgovine sa EU krije se geografski fokus koji je sve koncentrovaniji: značajan deo spoljnotrgovinskih tokova Srbije usmeren je ka Mađarskoj, Rumuniji, Bugarskoj, Hrvatskoj i zemljama CEFTA, dok se sama logika trgovine sve više zasniva na kratkim lancima snabdevanja u Jugoistočnoj Evropi.
Zvanična statistika potvrđuje ovaj trend. Prema podacima Statističkog zavoda Srbije, ukupna spoljnotrgovinska razmena u 2025. godini dostigla je 74,9 milijardi evra — izvoz 33,1 milijardu, uvoz 41,9 milijardi, deficit 8,79 milijardi evra.
Zemlje EU učestvovale su sa 58,3% ukupne spoljne trgovine Srbije, dok je CEFTA ostala drugo najznačajnije tržište — sa suficitom od 2,96 milijardi evra u korist Srbije.
Trgovina sa susednim tržištima najjasnije ilustruje ovu novu regionalnu dinamiku.
Prema pregledu Statističkog zavoda "Trends", Srbija je 2025. godine ostvarila najveći suficit u trgovini sa Crnom Gorom — oko 1,31 milijardu evra. Glavne stavke srpskog izvoza u Crnu Goru bile su prehrambeni proizvodi, motorna vozila i prikolice, kao i osnovni farmaceutski proizvodi. Najveći trgovinski partneri Srbije u 2025. godini takođe su bili Nemačka, Italija, Bosna i Hercegovina, Kina i Mađarska, pri čemu se Mađarska i Rumunija izdvajaju među susednim zemljama kao ključni centri za proizvodnu i tranzitnu saradnju.
Za ekonomiste, ključni zaključak je da Srbija sve više funkcioniše kao nearshoring platforma za evropske proizvodne lance, a ne kao izvoznik na udaljena tržišta. Ovaj model donosi prednosti u logistici, rokovima isporuke i troškovima — posebno za automobilske komponente, poljoprivredne proizvode, metale i poluproizvode. Ipak, postoji i rizik: zavisnost od susednih ekonomija povećava izloženost regionalnim ciklusima i sužava prostor za diverzifikaciju izvoza. Sporazumi sa Kinom, Turskom i drugim partnerima postepeno šire mapu spoljne trgovine Srbije, ali još nisu promenili njenu suštinsku regionalnu orijentaciju.


