Parametar.rs

 Beograd, Srbija

|
Poljoprivreda

Srbija postala najveći kupac soje iz EU

Ana Kovačević
Srbija postala najveći kupac soje iz EU

Srbija je ove sezone postala glavna destinacija za izvoz soje iz Evropske unije.

Prema Evropskoj komisiji, tokom 50 nedelja sezone 2025/26, od 1. jula 2025. do 14. juna 2026, izvoz uljanog semenja i prerađenih proizvoda od uljanog semenja iz EU porastao je za 2%, na 4,38 miliona tona.

Izvoz samog uljanog semenja porastao je za 41 odsto, na 1,83 miliona tona. Uprkos padu ukupnog obima pošiljki, Srbija je postala glavna destinacija za evropsku soju: ona čini 64 odsto tog izvoza, odnosno oko 180.000 tona.

Ovo je značajan podatak za Srbiju, jer je zemlja jedan od vodećih evropskih proizvođača soje, a istovremeno uvozi sirovine od suseda iz EU. Prema podacima WITS/UN Comtrade, u 2024. godini Srbija je uvezla 201,6 hiljada tona soje u vrednosti od 100,1 milion dolara. Glavni dobavljači bili su Hrvatska – 151,9 hiljada tona, Mađarska – 24,4 hiljada tona, Rumunija – 15,7 hiljada tona, Ukrajina – 8,9 hiljada tona i Bosna i Hercegovina – 0,3 hiljada tona.

Dakle, više od 95 odsto uvoza sirove soje u Srbiju tokom 2024. godine poticalo je iz zemalja EU.

Međutim, Srbija nije samo uvoznik. Srbija ima dobro razvijenu proizvodnju soje, uglavnom u Vojvodini. Prema procenama i istraživanjima industrije, zemlja proizvodi u proseku oko 500–600 hiljada tona soje godišnje.

Srbija se smatra četvrtim proizvođačem soje u Evropi po obimu, iza Rusije, Ukrajine i Italije.

Posebna odlika srpske soje jeste njen status bez GMO. Uvoz, proizvodnja i komercijalno gajenje genetski modifikovanih useva su zabranjeni u zemlji; srpska soja zato postiže višu vrednost na evropskom tržištu, na kome raste potražnja za održivim i sledljivim proteinskim kulturama.

Značajan deo trgovine sojom u Srbiji nije vezan za direktni izvoz sirove žitarice, već za domaću preradu i dalju trgovinu proizvodima od soje. U zemlji postoje preduzeća za preradu soje, uključujući proizvođače proteinskih komponenti, sojinog šrota, ulja i proizvoda za prehrambenu industriju. Upravo ta prerada čini srpski model posebno zanimljivim: zemlja deo sirovina uvozi iz EU, prerađuje sopstvenu soju bez GMO i dodaje vrednost u samoj zemlji.