Kome Srbija najviše duguje: tržišta obveznica, Kina i UAE na vrhu liste poverilaca

Početkom 2026. godine, najveći spoljni poverioci Srbije su međunarodni investitori u državne obveznice, Kina i Ujedinjeni Arapski Emirati. Prema podacima MMF-a, ukupan javni dug zemlje iznosio je 42,8 milijardi evra, od čega 30,2 milijardi evra otpada na spoljni dug.
Od tog iznosa, 11,6 milijardi evra odnosi se na evroobveznice i druge spoljne obveznice, 9,0 milijardi evra duguje se multilateralnim poveriocima, 6,6 milijardi evra bilateralnim i 2,6 milijardi evra komercijalnim poveriocima.
Posmatrajući najveće pojedinačne spoljne poverioce, Kina zauzima prvo mesto među bilateralnim poveriocima sa 3,2 milijarde evra duga zaključno sa 2025. godinom, što čini 7,4% ukupnog duga centralne vlade Srbije.
Na drugom mestu su UAE sa 2,2 milijarde evra i udelom od 5%. Sledi Rusija sa 0,7 milijardi evra duga, dok ostali bilateralni poverioci čine znatno manji udeo.
Među multilateralnim poveriocima, međunarodne finansijske institucije imaju najveći udeo.
Međunarodna banka za obnovu i razvoj (IBRD) učestvuje sa 2,4 milijarde evra, Evropska investiciona banka (EIB) sa 2,0 milijarde evra, a još 2,0 milijardi evra potiče od ostalih zvaničnih poverilaca — EU, CEB, EBRD, Eurofima i KfW. Sam MMF učestvuje sa oko 2,6 milijardi evra u ukupnom dugu centralne vlade Srbije.
Uslovi zaduživanja za sada ostaju relativno povoljni. Ministarstvo finansija navodi da je na kraju 2025. godine 68,8% javnog duga bilo u instrumentima sa fiksnom kamatnom stopom, a 31,2% u instrumentima sa varijabilnom kamatnom stopom. Većina duga denominovana je u evrima – 59,5%, zatim u dinarima – 22,5%, u dolarima – 11,9% i u SDR-ovima – 5,8%. Takva struktura smanjuje kamatni rizik, ali zemlja ostaje izložena zavisnosti od finansiranja denominovanog u evrima i od spoljnih tržišta kapitala.
Srbija, dakle, ne zavisi od jednog poverioca, već od kombinacije tri izvora: spoljnih tržišta obveznica, kineskog bilateralnog finansiranja i glavnih zvaničnih poverilaca — pre svega UAE, MMF-a, Svetske banke i evropskih institucija. Za srpsku ekonomiju to znači prilično diversifikovanu osnovu duga.


