Narodna skupština Srbije izabrala je 19. novembra 2026. godine Aleksandra Čupića, docenta Saobraćajnog fakulteta Univerziteta u Beogradu i poslanika Studentske liste, za novog predsednika parlamenta. Čupić je istovremeno preuzeo dužnost vršioca dužnosti predsednika Republike Srbije, čime je postao jedan od ključnih aktera političke tranzicije nakon oktobarskih parlamentarnih izbora.
Za Čupića je glasalo 140 narodnih poslanika, dok je njegov protivkandidat Stojan Radenović, kojeg je predložila poslanička grupa „Aleksandar Vučić - Srbija pobeđuje“, dobio 97 glasova. U javnom glasanju učestvovalo je 239 od ukupno 250 poslanika.
Čupić je izabran trećeg dana konstitutivne sednice parlamenta, nakon dugotrajne rasprave između predstavnika nove parlamentarne većine i opozicije.
Po preuzimanju predsedavanja najavio je da će se zalagati za vraćanje dostojanstva Narodnoj skupštini, tolerantnu političku komunikaciju i poštovanje prava svih poslanika.
„Moramo da vodimo računa o svakoj izgovorenoj reči“, poručio je Čupić, naglašavajući da tolerancija i dijalog treba da postanu osnovni princip parlamentarnog rada.
Zašto je Čupić istovremeno i predsednik Republike
Izbor novog predsednika Narodne skupštine ima dodatni politički značaj jer je Aleksandar Čupić preuzeo i dužnost vršioca dužnosti predsednika Srbije.
Prethodni predsednik Republike Aleksandar Vučić podneo je ostavku 27. septembra 2026. godine, nakon čega je njegova ovlašćenja privremeno preuzela tadašnja predsednica Skupštine Ana Brnabić.
Pošto je Čupić izabran za novog predsednika parlamenta, na njega su preneta i privremena predsednička ovlašćenja.
Prema članu 120 Ustava Srbije, predsednik Narodne skupštine može da zamenjuje predsednika Republike najduže tri meseca.
U tom periodu obavlja ustavom predviđene dužnosti, uključujući predstavljanje države u zemlji i inostranstvu, određena ovlašćenja u oblasti odbrane, predlaganje mandatara za sastav vlade i raspisivanje predsedničkih izbora.
S obzirom na to da je Vučić podneo ostavku krajem septembra, novi predsednički izbori moraju biti održani u ustavnom roku, najkasnije krajem decembra 2026. godine.
Čupić tako preuzima značajnu odgovornost u periodu formiranja nove vlasti i pripreme izbora za predsednika Republike.
Ko je Aleksandar Čupić: od Prokuplja do Saobraćajnog fakulteta
Aleksandar Čupić rođen je 1978. godine u Prokuplju, gde je završio gimnaziju.
Studije je nastavio na Saobraćajnom fakultetu Univerziteta u Beogradu, na kojem je diplomirao 2003. godine.
Od 2004. zaposlen je na istom fakultetu, gde je izgradio akademsku karijeru u oblasti poštanskog saobraćaja, projektovanja transportnih mreža i informacionih tehnologija.
Doktorsku disertaciju pod nazivom „Projektovanje transportnih mreža primenom evolucionog računarstva: mreža za prenos ekspres poštanskih pošiljaka“ odbranio je 25. decembra 2014. godine.
Trenutno ima zvanje docenta na Katedri za poštanski saobraćaj i mreže.
Njegov naučni rad obuhvata modeliranje i optimizaciju transportnih sistema, automatizaciju poštanskih usluga i primenu računarskih metoda u organizaciji logističkih mreža.
Autor je i koautor više stručnih i naučnih radova, a učestvovao je i na međunarodnim naučnim skupovima.
Za razliku od brojnih političara koji su pre dolaska na visoke državne funkcije imali dugogodišnje partijsko iskustvo, Čupić dolazi iz akademskog i preduzetničkog okruženja.
Na parlamentarnim izborima 25. oktobra 2026. godine izabran je za poslanika sa 51. mesta na listi „Studentska lista - Studenti pobeđuju“.
Porodica i život na selu: profesor koji se bavi organskom proizvodnjom
Jedan od najzanimljivijih delova Čupićeve biografije jeste njegov porodični život.
Sa suprugom Anom, koja je po profesiji lekar, ima šestoro dece.
Porodica se 2012. godine preselila iz Beograda u seosko područje opštine Sopot, gde je pokrenula sopstveno poljoprivredno gazdinstvo.
Oboje potiču iz Prokuplja i, prema Čupićevim ranijim izjavama, želeli su da svojoj deci omoguće odrastanje u prirodnom okruženju.
U početku su proizvodili povrće i drugu hranu za potrebe porodice. Kada je proizvodnja prevazišla sopstvenu potrošnju, gazdinstvo je počelo da se razvija kao komercijalni posao.
Organska proizvodnja na porodičnom imanju sertifikovana je 2017. godine.
U intervjuu za nedeljnik Vreme, objavljenom 16. septembra 2026, Čupić je govorio o teškoćama usklađivanja akademskih obaveza, poljoprivredne proizvodnje i podizanja šestoro dece.
Njegova supruga radila je u zdravstvenom sistemu, između ostalog u Domu zdravlja u Sopotu, gde se suočavala sa dugogodišnjim radom na određeno vreme.
Čupić je ranije demantovao pojednostavljene tvrdnje da je supruga izgubila posao isključivo zbog političkog angažovanja porodice. Objasnio je da je o odlasku razmišljala i pre studentskih protesta, jer nije želela da nastavi rad bez stabilnog zaposlenja.
Ovakva porodična i profesionalna biografija razlikuje Čupića od tradicionalnog profila vodećih srpskih političara.
Kako su plastenici u Sopotu postali simbol studentskog pokreta
Široj javnosti Čupić je postao poznat tokom studentskih protesta 2024. i 2025. godine.
U februaru 2025. studenti koji su pešačili prema Kragujevcu, gde je organizovan veliki protest povodom Dana državnosti Srbije, suočili su se sa problemom pronalaženja prenoćišta na području Sopota.
Čupić i njegova porodica odlučili su da im ustupe prostor na sopstvenom poljoprivrednom gazdinstvu.
Za studente su pripremljeni i zagrejani plastenici, kako bi mogli da prenoće i odmore se tokom višednevnog marša.
Prema njegovim kasnijim izjavama, prvobitno se očekivalo između 200 i 300 studenata, ali je broj učesnika koji su tražili smeštaj postepeno rastao na više stotina.
U organizaciji su pomagali članovi porodice, prijatelji i komšije, obezbeđujući hranu i neophodne uslove za odmor.
Ovaj događaj privukao je veliku pažnju javnosti i postao jedan od prepoznatljivih primera građanske solidarnosti tokom studentskih protesta.
Čupić je u razgovoru za Vreme naglasio da pružanje smeštaja ne smatra herojskim činom, već elementarnom ljudskom obavezom prema ljudima kojima je potrebna pomoć.
Isticao je i da bi na isti način postupio prema studentima koji imaju drugačije političke stavove.
Upravo je tokom kontakata sa studentskim pokretom počeo ozbiljnije da razmatra mogućnost političkog angažovanja.
Politički stavovi: dijalog, decentralizacija i obnova institucija
Za razliku od političara sa dugogodišnjim partijskim programima, Čupić je svoje političke stavove do sada najviše predstavio kroz intervjue i podršku studentskom pokretu.
Njegova osnovna poruka jeste potreba obnove institucija i uspostavljanja drugačije političke kulture.
U septembarskim intervjuima govorio je o neophodnosti vraćanja dostojanstva državnim institucijama, jačanja njihove nezavisnosti i šireg uključivanja građana u proces donošenja odluka.
Čupić smatra da je jedan od najvećih doprinosa studentskog pokreta upravo način odlučivanja kroz plenume.
Prema njegovom mišljenju, studenti su pokazali spremnost da saslušaju i one koji imaju drugačije mišljenje, umesto da političke odluke donose isključivo uski krugovi istomišljenika.
Zalaže se za decentralizaciju političkog odlučivanja i veću odgovornost izabranih predstavnika.
Takođe je govorio o potrebi temeljne promene postojećeg političkog sistema, koju je opisivao kao potpuni institucionalni reset.
Istovremeno, smatra da parlament ne treba da bude mesto političkih uvreda i medijskih performansa, već prostor ozbiljne i argumentovane rasprave.
Njegova politička pozicija tako se pre svega zasniva na zahtevima za institucionalnim promenama, transparentnijim upravljanjem i drugačijim načinom komunikacije vlasti i opozicije.
Kakvu spoljnu politiku zastupa Studentska lista
Čupićevi lični javni nastupi uglavnom su bili posvećeni unutrašnjoj politici, studentskim protestima i reformi institucija.
Zbog toga njegove individualne stavove o svim spoljnopolitičkim pitanjima nije moguće pouzdano izjednačiti sa programom Studentske liste.
Ipak, dokument koji je ova politička grupacija objavila 16. novembra 2026. godine pokazuje osnovne pravce politike parlamentarne većine kojoj Čupić pripada.
Studentska lista zalaže se za razvoj odnosa sa Evropskom unijom i ubrzanje reformi u oblastima pravosuđa, osnovnih prava i javne uprave.
Istovremeno, pitanje punopravnog članstva Srbije u EU smatra temom o kojoj bi građani trebalo da odluče na referendumu.
Kada je reč o Rusiji, program predviđa očuvanje tradicionalne saradnje i nastavak politike neuvođenja sankcija Moskvi.
U dokumentu se istovremeno naglašava poštovanje teritorijalnog integriteta suverenih država, uključujući Ukrajinu.
Program predviđa i nastavak strateške saradnje sa Kinom, razvoj ekonomskih i tehnoloških odnosa sa SAD i zaštitu ustavnog položaja Kosova kao dela Srbije.
Posebna pažnja posvećena je regionalnoj saradnji, ekonomskim vezama sa Republikom Srpskom i infrastrukturnom povezivanju sa susednim državama.
Za sada nema dovoljno osnova da se zaključi da Čupić ima zaseban spoljnopolitički program koji bi se razlikovao od zvaničnih stavova njegove izborne liste.
Kontroverze oko imovine i političkih veza
Čupićev izbor pratile su i političke polemike.
Tokom skupštinske rasprave predstavnici opozicione poslaničke grupe okupljene oko Srpske napredne stranke postavljali su pitanja o njegovoj imovini i ranijim političkim vezama.
Aleksandar Vučić izneo je tvrdnje da Čupić poseduje sedam stanova i dve garaže i postavio pitanje porekla imovine i prihoda od izdavanja nekretnina.
Čupić je odbacio način na koji su optužbe iznete i najavio da će u skladu sa zakonom podneti izveštaj o imovini Agenciji za sprečavanje korupcije.
Naglasio je da je ponosan na ono što je stekao sopstvenim radom.
Za sada navedene tvrdnje treba posmatrati kao deo političke polemike, a ne kao dokaz utvrđene nepravilnosti.
Drugo pitanje odnosilo se na njegov angažman u Fondaciji za unapređenje demokratije „Ljuba Davidović“.
Čupić je član Upravnog odbora ove fondacije, koju je 1991. godine osnovala Demokratska stranka.
Predstavnici SNS-a ovu činjenicu koriste kao argument za tvrdnju da iza Studentske liste stoje ranije opozicione partije.
Međutim, članstvo u upravnom odboru fondacije samo po sebi ne dokazuje formalno članstvo u Demokratskoj stranci niti obavljanje stranačke funkcije.
Ove polemike pokazuju da će novi predsednik parlamenta već na početku mandata biti suočen sa intenzivnim političkim pritiskom i javnom kontrolom.
Šta sledi nakon izbora predsednika parlamenta
Izbor Čupića predstavlja jedan od prvih važnih institucionalnih koraka nakon pobede Studentske liste na prevremenim parlamentarnim izborima održanim 25. oktobra.
Studentska lista osvojila je 140 od ukupno 250 poslaničkih mandata, čime je obezbedila apsolutnu većinu u parlamentu.
Lista okupljena oko Aleksandra Vučića dobila je 103 mandata, dok je sedam mesta pripalo predstavnicima nacionalnih manjina.
Novi saziv Narodne skupštine konstituisan je 17. novembra.
Pred poslanicima je sada izbor potpredsednika parlamenta, generalnog sekretara, skupštinskih odbora i parlamentarnih delegacija.
Posebno važan zadatak predstavlja formiranje nove Vlade Srbije.
Prema ustavnim pravilima, od konstituisanja parlamenta počeo je da teče rok od 90 dana za izbor nove vlade.
Istovremeno, novi predsednik Skupštine mora da sprovede proceduru raspisivanja predsedničkih izbora u skladu sa ustavnim rokovima.
Za Čupića će to predstavljati prvi veliki test političkih sposobnosti.
Njegov prethodni rad bio je povezan sa naukom, obrazovanjem i porodičnim poljoprivrednim poslovanjem, dok sada preuzima odgovornost za funkcionisanje ključnih državnih institucija.
Poseban izazov predstavljaće odnos prema opoziciji. Predstavnici SNS-a već su izrazili zabrinutost da bi nova većina mogla da ograniči njihovo učešće u parlamentarnim odborima i rukovodstvu Skupštine.
Čupićeva najava dijaloga i tolerancije zato će dobiti pravi politički značaj tek kroz konkretne odluke o radu parlamenta.
Izbor Aleksandra Čupića pokazuje koliko se promenila politička struktura Srbije: na jednu od najviših državnih funkcija dolazi univerzitetski nastavnik i poljoprivredni proizvođač, bez dugogodišnje karijere u državnom vrhu, čiji je javni uspon neposredno povezan sa studentskim protestima.
Da li će njegova politika institucionalnog dijaloga uspeti da promeni način rada Narodne skupštine pokazaće naredni meseci, tokom kojih Srbija treba da dobije novu vladu i izabranog predsednika Republike.



